Simpatičan predmet na kojem vjerojatno nećete puno naučiti. Dakle, obrađuje se kvantna mehanika u kontekstu kvantnih računala. To ne znači da se nešto osobito programira (jer je to dosta dručkije od konvencionalnog programiranja). Ima par korisnih koncepata, meni je recimo bila super kvantna enkripcija jer je zapravo totalno jednostavno za shvatiti ne samo kako je praktički neprobojna, nego isto kako je i ona sama posljedica svojstava kvantne mehanike, tako se i nešto o kvantnim računalima može pojmiti iz toga.

Predmet nije težak, mislim, dosta je lagano imati 5. Predmet može biti zbunjujuć, jer dosta je teško shvatiti zašto, kad su fenomeni jednostavno kvantne prirode, što nam nije logično. Ali prof. Ilijić je super predavač i ako postavite dobra pitanja, dobit ćete i dobre odgovore.

Što se tiče korisnosti, ne mislim da je pretjerano koristan. Stvar je u tome što takvo znanje vjerojatno nigdje nećete primijeniti. Ono u čemu vam predmet eventualno može pomoći je da malo bolje upravljate matricama.

Kontinuacija UTR-a. Nemam baš previše reći oko izvedbe ovog predmeta jer ona je otprilike ista: labosi, bodovi za sudjelovanje na predavanju, više-manje isti predavači i iste prezentacije. Čak i stil knjige je isti.

Ono što je drukčije:

• ako su Jezični procesori 1 Ivica i Marica, Jezični procesori 2 su Necronomicon
• postoje 2 inačice labosa, normalna i Just fuck me up fam
• kužite li gradivo ili ne nije više toliko funkcija kontinuiranog rada i talenta, talentirani ljudi bez rada će vjerojatno imati problema s ovim predmetom jer se stvari kompliciraju

Knjigu ne mogu puno komentirati. Kao što sam rekao stil je isti, samo što je sadržaj knjige na teškim steroidima. Ono što bi trebali na početku napraviti je odabrati hoćete li čitati tu knjigu ili neku drugu. Radi lucidnosti, preporučam vam da pratite gradivo kroz neki engleski ekvivalent.

Što se tiče labosa, prije sam bio žustriji oko njih, ali sada ću komentare održati na minimumu. Normalne vježbe su normalne. Nose 20/40 ukupnih bodova, ali to vam ne bi trebao biti neki problem, reći ću zašto kasnije. Razlika između normalnih i težih vježbi je što se teže rade u grupi. Ako samo želite proći predmet, uzmite lakšu inačicu. Ako maksimizirate efikasnost bodova po uloženom trudu, uzmite lakšu inačicu. Ako ne znate kredibilne ljude s kojima biste radili težu inačicu, uzmite lakšu inačicu. Ako znate takve ljude, ali isto tako niste sigurni da znaju dobro raspolagati vremenom i odgovornosti, uzmite lakšu inačicu. Ako imate sposobne ljude, ali niste spremni riskirati pad predmeta ili barem stres oko toga, uzmite lakšu inačicu. Ako ste došli do tud, a nemate aspiraciju znati stvoriti neki programski jezik, uzmite lakšu inačicu. Tek ako imate ljude, spremni ste na rizik/stres i želite moći stvoriti kompajler jezika iz nule, uzmite težu inačicu. Osobnom procjenom rekao bih da je teža inačica više od duplo teža od lakše inačice. Stvar je u tome što je na težoj inačici problem akumulirajući.

Ako se i nađete u situaciji da pišete težu inačicu, preporučavam da je pišete u strongly-typed jeziku, ili barem nekom koji ima dobar static checker. Mi smo pisali vježbu u Pythonu i najviše bodova popušili na tome što nismo zatekli pogreške (npr. u nazivu varijable) do run-timea. Ja iako sam bio zainteresiran u izradi kompajlera nisam naučio previše iz teže inačice - metodologija danas koristi dobro istestirane dependencyje, i nema potrebe za pisanjem kompajlera totalno iz nule. Ali znam napisat kompajler iz nule, to stoji.

A naposljetku, gradivo je takvo kakvo je, IKSDE. Potrudite se da radite kontinuirano, ovaj predmet se prolazi tako da naštrebate teoriju preko starih ispita i odete na auditorne gdje naučite tipove zadataka.

Jel predmet koristan - ako se mislite baviti time u budućnosti, dosta. Ali za veliku većinu stvari u praksi trebaju vam eventualno DKA ili LOA iz UTR-a, a ovo ostalo što se uči na predmetu ljudi naprave za vas, i to još uz puno trikova.

Predmet isto poznat pod nazivom OPP, tj. Oblikovanje programske potpore. Neću okolišat i reći ću da je ovo najgori predmet na R preddiplomskom. Gradivo ovog predmeta je relativno korisno za ljude koji idu projektirati sustav, ali je ispredavano na tako loš način da sve pada u vodu. Nažalost, kako je obavezan, ne možete ga izbjeći, pa mislim da jedino što vam je korisno iz svega ovoga je kako kontrirati ovaj predmet.

Prva stvar, imate projekt, tu pokušajte pokupiti što više bodova možete, i što prije nađite dobrog voditelja. Fokusirajte se na voditelja koji se dobro nosi s pritiskom, ne nužno voditelja koji je jako pametan. Stvar je u tome što je gotovo sigurno da ćete imati problema s rokovima. Ono što vam se ne smije dogoditi je:

• svađa
• prebacivanje krivnje (pomognite si kao tim, inače svi tonete)
• statičnost u dužnostima usprkos neefikasnosti (ako nekom nešto ne ide, pokušajte se zamijeniti u zadatku s njim)

Nije kao da će vam se ovo dogoditi, na kraju krajeva ljudi su generalno okej. Ali pazite na to ak želite da vam bude ugodno na tom projektiću. I kažem, prioritizirajte međuljudske odnose, a ne pamet. Uz Udemy course svi mogu biti pametni za ovaj predmet, ali šupak je šupak.

Isto tako, možete predložiti svoj zadatak za bonus bodove. Kolega @InCogNiTo124 to ne preporuča, mi smo radili skupa i iako isto ne bih to preporučio (nije vrijedno 2 ekstra boda), nije kao da to ne radite. Ono što bih možda preporučio u slučaju da želite predstaviti svoju temu projekta je da vam bude otprilike jednako teška kao projekti što oni nude. Imat ćete ispitivanje u vezi projekta, dakle pregledavat će se to što ste napravili, pitanja su otprilike ona kao i u ispitima/na blicevima. Naštrebajte ih, dajte što manje do znanja ispitivačima da ste nesigurni i to je to. Jović može nanjušiti strah.

Što se tiče ispita, e tu je problem. Moja generacija je imala novi tip ispita gdje je očito ishod bio da mi naštrebamo citate iz knjige. Ove godine se navodno isto nešto mijenjalo. Prije su ispiti bili jednostavni, zaokruživanje + crtanje dijagrama. Nama je bilo nadopunjavanje, i to je dosta sjebalo generaciju, ali su olabavili ocjenjivanje pa nije bilo toliko strašno. Prezentacije su sranje u oba pogleda, i u teoriji i u praksi. Ono što mogu reći je da srećom na netu možete dobro naučiti raditi te dijagrame, i ako ih naučite, to vam je 90-100% bodova na dijagramima. Što se tiče teorije, ehhhhhhhh, to se treba snaći. Meni su bile dovoljne prezentacije jer sam čak išao na predavanja, iako vam to ne bih preporučio jer je i to uvelike beskorisno, samo je dobro za bodove na blicevima.

Predmet vam uglavno neće biti koristan jer se jako malo nauči na njemu. Ljudima koji žele na programsko inženjerstvo i koji nešto nauče - njima će možda biti koristan, ali u smislu dijagrama i načina rada mislim da postoje bolji predmeti, na kojima se više isplati trošiti vrijeme.

Ovo dosta ovisi o mentoru, ali evo čisto da napišem neki sitni FAQ:

• nije nužno raditi u timu usprkos informacijama na FERWebu
• nije nužno imati nekakav fascinantan (ili funkcionalan) rezultat
• samo se trebate držati rokova
• kako nemate seminar, na ovom predmetu morate naučiti pisati radove - preporučam da se naučite na LaTeX preko Overleafa, život će vam biti ljepši, a i rad vam kasnije neće biti u odvratnoj tehnologiji Microsoft Word

Well, malo je reći da ne volim ovaj predmet. Ovaj fenomen je isprava jako čudan - zanima me računalna grafika, volim svoje matrikmice, knjigu je pisao Čupko, labosi su korisni… Ali ta predavanja, hahahahahahahahaha JESUS CHRIST, znači još to i dobro počne, malo bude krindž kad prof. Mihajlović upali Kinect i Minecraft klon, al ajde. No, svako novo predavanje samo još više padnete u depresiju jer su predavanja beznadno dosadna. Praktički dođete do valjda već poznatog scenarija da na predavanje dođete samo radi blica.

Nekima je ovo okej - da se razumijemo, predmet je izvan predavanja u redu. Možete si ga znatno otežati odabirom tehnologije za labos, ali je okej, nemam tu nekih primjedbi. Labosi, doduše, i jesu jedna velika prijetnja na ovom predmetu, jer iz svakog morate imati barem 50% (barem je tako bilo). Bez toga vidimo se sljedeće godine. Oni nisu baš preteški, ali svaki labos se kolokvira (iako nisam siguran kako je to odrađeno tijekom korone).

Ispiti su malo zeznuti jer ili morate puno toga pohvatati na predavanju i preko zadaća, ili morate dosta vježbati po zbirci. Ono što ja sad svakom preporučujem je da riješavaju zadaće programski. Ne samo da ćete tako puno stvari izračunati brže, već kad nešto implementirate, onda to i donekle naučite. Ako znate algoritam koji ste koristili u labosu, vrlo je vjerojatno da ćete ga se sjetiti i na ispitu, pogotovo zato što su zadaće otprilike tik prije ispita.

Predmet nije težak, ali može biti. Mislim da to najviše ovisi o vašoj podlozi. Znači ovdje vas stvarno može ugristi za guzicu ako niste naučili programirati (jer labosi, iako ne preteški, ipak imaju nešto konkretno u sebi). Isto tako, ako već do sad niste naučili baratati s matricama, well, brzo naučite. Trebat će vam to. Ovaj predmet nije koristan sam po sebi, izuzev što možda nekog može naučiti malo programirati i nešto o matricama, tako da ako se ne planirate baviti računalnom grafikom vjerojatno nema razloga zašto upisati predmet, osim ako vas mentor na to ne natjera.

Za svakog tko ima mozak, ruke, i želi programirati, ovo je THE predmet. Ovo tu je praktički ono na što ste čekali 3 godine. How to be a good programmer without being a genius.

Predavanja iz ovog predmeta su odlična, i vjerujem da je to velikim dijelom zato što su Šegvićeva predavanja uglavnom odlična. Ono što ću reći je da nisu pretjerano zanimljiva, objektivno, tako da ljudi koji misle da je Šegvić osoba koja će ih zabavljati - većinu vremena to nije istina. Na Čupićevim predavanjima je čak po meni malo situacija bolja. Ali predavanja su sve u svemu dobra. Idite na predavanja.

Labosi iz ovog su, hmmm, zanimljivi. Zanimljivi su svakako u smislu gradiva, ali isto tako su malo nekarakteristično koncipirani. Na početku vas se uči kako iz ne-OOP jezika stvoriti OOP. Ne znam koliko je to korisno ali tipa za mene, koga te intrinzije zanimaju iz aspekta programskih jezika, za mene je to bilo kul. Ima malo analize x86 assemblera od koje ljudi bježe, ali ništa strašno, samo se radi o analizi hahaha. Kasnije labosi postaju ozbiljni. As in, gotovo neisplativi za bodove. Dobra strana toga je što ćete DEFINITIVNO puno naučiti iz njih. Loša strana je što ih dosta ljudi preskoči.

Ispiti su, moram reći, upravo onakvi kakvi bi trebali biti. Ozbiljno, mislim da bi Šegvićevi ispiti trebali biti primjer svim drugim predmetima kao jako lijepa ravnoteža teorije i prakse, a da nisu trivijalni. Kad sam pisao ispit, iako nisam previše znao, nikad se nisam loše osjećao radi toga. Sva pitanja su bila koncipirana kao da ti daju šansu. Nije kao ponekad na fizici, gdje se grizeš hoćeš li imati prag. Mislim da su mi to ujedno bili i najmanje stresni ispiti na 3. godini. Comfy.

Korisnost ovog predmeta je OGROMNA. Ja čak nisam ni osoba koja stalno lupa po obrascima, ali vidim koliko je to jako korisno. Obrasci koje ja volim koristiti su adapteri, fasada, naredba i MVC. Apsolutno ništa posebno. Ali ne bih htio programirati ni bez jednog od njih, ikada. Mogao bih koristiti i više njih, da su mi potrebni (generalno nisu), ali bez ovih ne bih mogao živjeti, kod bi mi bio na nivou assemblera. Jedini razlog zašto neću staviti maksimalnu korisnost je jer ne vjerujem u objektivnost ocjene 10 / 10. Ali moju ocjenu možete smatrati kao 10 / 10.

Ah yes, my nibba Ribba. Puno ljudi će vam reći da ne upisujete ovaj predmet ni pod koju cijenu. Ja ću vam reći da ga ne morate upisati, ali isto i da nije toliko loš koliko ljudi kažu.

Da, prezentacije su usrane folije, nemoguće ih je pretražiti i nisu preuredne. Ali predavanja kao predavanja uopće nisu loša. Meni je fascinantno koliko se Ribarić zapravo trudi a koliko studenti ne. Na svakom predavanju na kojem sam bio su ljudi stalno šutili i nije nas bilo toliko puno. Uopće nije mogao s nama raditi i bila je krindž atmosfera. Ali kad je profesor pričao o svemu tome, to je bilo i više nego samo okej. Profesor je pričao o nekim svojim pothvatima i za razliku od puno raznoraznih kurčenja “ja sam ovo”, “ja sam ono”, informacije koje nam je dao su čak bile korisne. Izvan krugodrka Ribarić bad je profesor stvarno poštovani i priznati stručnjak. Legenda u svoje vrijeme.

Ono što je problem je asistent. Ako se ne promijeni, a profesor Ribarić ode u penziju, ovaj predmet je u kurcu. Preko asistenta zapravo vidite koliko je prof. Ribarić sjajan. Jer asistent je upravo onakav kakav bi trebao biti s nama toliko mrtvima - mrtav. Ne znam jel mu se ne da, ali definitivno odaje takav dojam. Ni prof. Ribarić ne izgleda toliko sretno, ali prof. Ribarić, valjda duplih ili troduplih godina asistenta je više živ od njega. Auditorne su ono što su gubitak vremena na ovom predmetu.

Labosa nema, i mislim da je to najveća tragedija ovog predmeta. Da predavanja nisu toliko obavezna (85% je prag mislim?), i da se to prisustvo zamijeni s 2-3 labosa, ovaj predmet bi bio odličan uvod u, well, raspoznavanje uzoraka. Tematika nije prekomplicirana i ispredavana je čak interesantno. Još uvijek mi je u glavi tvornica lososa (ili koje već ribe).

Ispiti su malo čudno složeni, ali ovi pragovi na njima nisu toliko strašni. Evo, ja nisam pretjerano učio predmet pa sam ih bez problema kontinuirano prošao. Pitanja i zadaci se sigurno daju naštrebati, a i na folijama su riješeni.

Za mene je korisnost bila ogromna. Ovaj predmet je bilo upravo ono što sam trebao da mi kliknu matrice intuitivno i da krenem shvaćati raspoznavanje uzoraka manje formalno a više implicitno. Uvijek ću to govoriti, mislim da je ovaj predmet upravo zadnja kap koja mi je potvrdila da se želim ovim baviti, iako priznajem da predmet nije najsjajniji, ali definitivno nije ni toliko odvratan kako ljudi govore da je. Ako možete preživjeti obavezna predavanja.

Prije se ovo zvalo umjetna inteligencija, sad ima prikladniji naziv. Ovaj predmet se promijenio otkad sam ga polagao. Najviše labosi, zato ih neću previše komentirati jer ne znam baš kakvo je sad stanje.

Ovo je opet jedan predmet na kojem se isplati ići na predavanja, barem ona na kojima su Šnajder i Čupić. Osobno sam bio i na predavanjima kolege Karana, ali osobno nisam bio previše fasciniran njima. Isto tako, išao sam u englesku grupu, pisao engleske bliceve i engleske ispite. To sam napravio jer se pojmovi u struci obično nazivaju na engleskom, ali isto tako više mi je odgovarao termin i neki ljudi koje sam znao su isto išli tamo. Nisam išao radi ERASMUSovaca ili ERASMUSovki, da ne bi netko pomislio.

Blicevi su free bodovi, ako ih još uvijek bude, tako da je i radi njih dobro ići na predavanja i kontinuirano raditi. Mislim da postoje neka učestala pitanja pa se daju naštrebati, ali ja recimo za ovo nisam znao, ali samo uz predavanja (odavno ne učim kontinuirano, samo tik pred ispit, u bloku) sam mogao dobiti većinu bodova.

Ispiti su ono što je ovdje čudno. Šnajderovski predmet obično implicira da nema puno primjeraka ispita za pregledavanje. Teorija zato zna biti malo jajks, jer moraš razumjeti stvari. S druge strane, zadaci nisu teški i da ih se naučiti. Predmet nije teško proći, ali mislim da štrebanje tu baš ne pali.

Sad, je li predmet koristan, na to je malo teže odgovoriti. Kao neki uvod je definitivno koristan, jer bi se ono što je na predmetu preskočilo u slučaju da radiš nešto na tu tematiku. Ali sad baš, da ja primijenjujem stvari s predmeta - baš i ne. Okej, malo sam izvježbao pretraživanje stanja, od predikatne logike nešto sitno naučio i okvirno znam što je reinforcement learning, ali to je to. Tako da s jedne strane nek vas ne iznenadi relativno mala ocjena korisnosti, a s druge nemojte je uzeti kao nešto apsolutno. Meni osobno nije bio prekoristan predmet. Zgodan svakako, ali nije me unaprijedio nešto previše. Mislim da se to da rezimirati kao “Dobro je znati”.

kjut predmet. Ako se mislis baviti podacima, apsolutno nuzan.
Fora je npr da nema jednog predavaca nego se svaki tjedanj izmjenjuju. Predavaci su generalno dobri: snajder being snajder, dalbelo basic je meni bila cisto okej, nije predosadna a zna gradivo, kostanjcar je super zbog pozadine u financijama i na sve koncepte koje ovako naucis obasja svjetlom iz ekonomije, eto jedino velcic jede govna s objasnjavanjem svega previse matematicki i izgubi svoju publiku nakon 10 minuta. aha btw predavanja su 3 sata u komadu sto je pinku minus.

Sama predavanja su kvalitetno izvedena, prolazi se sve od najosnovnijeg i najbitnijeg pa se polako gradi novo znanje. To je i dvosjekli mac jer onda moras dobro biti upoznat s gradivom. No srecom, imaju savrsenu literaturu, a to je knjiga koja se svuda referencira kao Walpole i najbolja je knjiga za engineering statistics. Stovise, toliko je dobra da ti predavanja cak i ne trebaju, jer predavanja jako prate knjigu. Jako. ali ne na negativan nacin.

Predmet ima i projekt u programskom jeziku R koji je veliko smece (i projekt i jezik, s tim da je jezik vece smece). Za projekt dobis neki dataset i nesto analiziras i napises izvjestaj i to bude dosta bodova, ako se potrudis odgovorit na pitanja i pronac nesto sam dobis vise bodova, ako ne dobis nesto manje. Ali R kao jezik…… gore od matlaba.

Ispiti su zanimljivi. Trebas znat teoriju (izvode i dokaze) ali trebas znat i provesti algoritme u praksi, i koristit se statistickim tablicama. Nama je na zavrsnom doslo mnozenje 5×3 matrice al ne s lijepim brojevima vec decimalnim pa mi je 20ak min oslo samo na to.

Od predznanja samo ViS (to je i uvjet na upis, nece te pustit ak nisi imo barem 3).

Predmet drze ZESOIovci tako da je vise namjenjen E smjeru, ali nije nemoguc za polozit Rovcima. Stvar je u tome da se u nekim dijelovima predmet dotiče Signala i sustava, predmeta koji je izbacen Rovcima za fer3, tak da ne znam kak ce to funkcionirat. Jel to nuzno za razumjevanje? Pa ono, olaksava stvari, ali nije sad neki veliki preduvjet.

Prvo se rade osnove tipa matematicki model slike, matematicki model kamere (senzora), pa onda Fourier u dvije dimenzije, konvolucija kao operacija, uvode se sustavi (transformacije slike, ima ih prevec), operacije na slici (image enhancement, posvjetljivanje, poostravanje, zamucivanje), restoracija slike (odšumljivanje i inverzni filter - još malo sustava), geometrijske transformacije (IRG), rekonstrukcija slike (recimo 3d objekt iz 2d slike, think MRI - uber zanimljivo ali nimalo trivijalno). Zadnje gradivo je ono “najapstraktnije” a to je izvlacenje informacija iz slike (rubovi, edge detection, povrsine, segmentacija, oblici - još malo fouriera). Za kraj, malo videa (optički tok). Sve u svemu iznadprosječno puno matematike.

Ono po čemu je ovaj predmet zloglasan je uvjeti za proć - 50% na MI, 50% na ZI, 50% na labosima i 50% na projektu. I kad to sve napravis, jos nisi prosao! čak 60 bodova je za dvojkicu! :)))))

Pazljivi citatelj ce se zapitati “excuse me what the fuck, labosi AND projekt?!?” i odgovor je da, because fuck your life choices. Labosa ima 4, a u svakoj moras napraviti 2 vjezbe (dakle sve skupa 8 vjezbi). Labosi su ponekad cak i zanimljivi ali su 90% vremena teski SMOR i uzmu po 2 dana u prosjeku. I da, pisu se iskljucivo u matlabu (kojeg hejtam - ali to je druga prica). Basically prolazi se redom gradivo predmeta i isprobava na nekim slikama. Asistentica Ivana je jako draga, odgovara na mailove i pomaze i dat ce puno bodova ako imate nesto napisano smisleno.
Uz to sve, imate i projekt kojeg isto treba nakodirat u matlabu. Pocetkom godine birate temu i morate napraviti plan rada i onda vas nitko za to ne pita sve dok ne dode obavijest da za 3 dana predajete labos lmao that was a WILD weekend (jel tako @Marenix). Topli savjet, birajte lagane teme a ne zanimljive, ja sam imao optical music recognition i umro sam od posla (ne samo ja naravno, pozz timu).

Ispiti su svijetla tocka predmeta. Da ga jebes meni su bili odveć lagani, u smislu puno tog se uci a malo provjerava - teorija se ponavlja, zadaci su svi lagani, ali naporni za provodit rukom. Sve u svemu ne bi trebao biti problem skupit prag na ovom dijelu. Ali obavezno proc kontinuirano, na rokovima je usmeni!

Od predznanja, jako puno matematike, malo statistike i signala, iako kazem ovo zadnje nije hard requirement. Najbolje je predmet polozit kontinurano, i to s predavanjima. Literatura je kvalitetna (neka knjiga na engleskom od nekih Spanjolaca) ali preeopsirna za gradivo kolegija. Ocekujte puuno posla, ali ako vas zanima image processing totally worth it. Ja ga ne bih ponovo upisao jer mi se ne da radit te labose i pisat matlab kod, ali sam naucio dosta znanja o obradi slika - kako funkcionira poostravanje, odsumljivanje, kako radi JPEG kompresija, kako radi MRI ili rendgen, kako laserski mis zna kam se pomice, i kako snimati astrofotografije (s obzirom da se zelim bavit time, to mi je najdraze znanje).