Studoši

pina_be Nemam riješen primjer i nisam baš ni presiguran da je to ikad bilo u ispitu jer previše vremena oduzima za više od 2 različita ulaza. Možda ima u MI iz dubokog učenja ili ZI iz neinra

M̵̧̩͑̀͝î̶͍̉ć̴̝̾́̀o̶̺̟̣͂̽ sta nije ovo postupak za batch pod c) 2014. zad 5. ? https://fer.studosi.net/d/1308-naisp-pitanja-i-odgovori/20 mozes pls napisati sta su ti vektori o, d i b u ovom postupku?

postoje li dobri tutoriali za rjesavanje zadataka iz 4. i 5. prezentacije?

dammitimmad

Pitao sam Brčića za ovo, kaže da su oba rješenja dobra jer u zadatku nije naveden neki kriterij po kojem bi birali ako dobijemo više rješenja koja maksimiziraju ukupnu vrijednost.

Ako u knapsack zadacima imamo stvari istog costa, a različith value, možemo li u tablici jednostavno stavit samo onaj koji ima najveći value?

Maglica Tako sam ja radio, samo napišem da odbacujem ostale jer su skuplji za istu korisnost

EDIT: Nije dobra praksa

Maglica nemoj to raditi, ima zadataka u kojima možeš doći do krivog rješenja. Ponekad su ti kombinacije vrijednosti takve da uzevši npr. 2 najbolja iste cijene dobijaš najbolju vrijednost. Ne da mi se smišljati primjer, al u onom .pdfu s riješenim zadacima je bio jedan takav. Bolje ti je jednostavno napisati sve.

dammitimmad Aha, je

o je izlaz (output), d je razlika targeta i predictiona (difference), b je bias (bias)

Totalno sam zaboravio da sam to riješio jer je tako nebitan primjer O.o

M̵̧̩͑̀͝î̶͍̉ć̴̝̾́̀o̶̺̟̣͂̽ a sto je to onda hahah napisao si u toj drugoj temi iiznad u postu da je to rijesenje za 5. c) pa sam mislila da je
edit: vidim tvoj edit sad hahhah
sta mislis da nam nece doc to, nadam se i ja da nece haha zbunjuje me

dammitimmad Ma spaljen sam, je, to je batch learning, leće su mi u kurcu pa nisam vidio gradijent za 2. ulaz, a naravno nemam sjećanja da sam ikad riješio zadatak

Sumnjam da će doći s više od 2 ulaza, jer vidiš ovdje da ni nemaš backprop kad je jedan sloj, i nema puno ulaza

ovdje se više ispituje da znaš što rade neuronke i da znaš inicijalizirati mrežu tako da ne padne za ovaj vrlo specifični slučaj.

4. zad MI 2019., postupak je isti kao 3.zad MI 2015. i isto je rješenje, konvergira prema 2 jer je to nultočka?

RogerRoger a na koji nacin onda sortirat tj poredat te s istim cost? jer smo na predavanjima sortirali samo po cost?

pod “stabla odlucivanja na sluzbenom salabahteru” se misli na ona prva dva slajda di se opisuje postupak za brisanje u RB stablima?

carrieb Meni se isto cini da je to to, samo ne znam zasto je rekao stabla u mnozini ako ne moramo znati brisanje kod RB stabla…

Bananaking ne, stablo odlučivanja je analogno tablici istinitosti, grananje je ovisno o nekim uvjetima (obično vrijednostima varijabli).
Ne možeš iz strukture stabla pročitat logičku funkciju, to nije sintaksno stablo.

Što predstavljaju ovi brojevi “(2->1)”, “(4)” i “(3->4)”?

Ellie kolko sam ja skužila… 1 je 27.slajd, 2 je 29.slajd, 3 je 30., 4 je 31.

Ellie mozda misli da ne moramo znati samostalno - ali moramo znati iscitati iz stabla odlucivanja?? ehh

Sto moze biti iz ove zadnje preze?

carrieb Da sve mi se cini da je najbolje ipak nauciti brisanje 😅

vdvd prvo gori pa bolji ja bi rekla
al mislim da ti u konacnici ispadne isto ako pazis kak popunjavas
nek me neko ispravi ako imam krivu logiku

vdvd Možeš sortirat, samo nemoj izbacivat artikle

Izbacivanje artikla ti je mijenjanje cijelog problema, jer ti ne možeš samo tako vidjeti je li neki artikl redundantan ili ne, imaš NP-potpun problem. Postoje načini kako se formalno može dokazati da su neki artikli redundantni, no ti dokazi traju dulje nego ekstra vrijeme rješavanja jednog stupca za taj artikl.

A najbolje je sortirati po cijeni silazno zato kaj ćeš onda moći nakon što je uvršten najveći u košarici posljednji put napisati 3 točkice, tj. znat ćeš točno trenutak kad više ne moraš dalje računat za više cijene. Međutim treba primijetiti da nije možda pametno sortirati ako tako nije zadano u zadatku, jer obično su artikli zadani u određenom redoslijedu, i bez pitanja asistenta ti zapravo ne znaš točno jel je dopušteno sortirati pa to raditi.

Alternativno je moguće i sortirati po efikasnosti silazno, jer onda ćeš u prosječnom slučaju imati najmanje swapova artikla, ali na papiru ti ne olakšava baš ništa.