Studoši

blackhawk upisali su 0 bodova svima, cak i onima koji nisu izasli, zato je tako. Znas da inace na ispitu pisu bodovi samo onih koji su ga pisali

Rovci planira li netko izaći sad na ljetni rok? stigne li se do 13. naucit (za prolaz ofc)?

Vi koji ste prošli sad, može par savjeta odakle i kako učiti do 13.? (Fer2)

monte ako ti je ovo jedini rok i da ti se, idi kroz knjigu, rjesavaj sve zadatke (brijem da ima rjesenja s postupkom u materijalima) i onda idi na ispite. prvih par poglavlja ne moras tako radit ali meni kasnije nista nije bilo jasno bez da proucim knjigu i pogledam primjere. e da, nemoj se previse zadrzat na ovom kripticnom gradivu poglavlja 8,9. to nije toliko komplicirano samo su zapisali za kurac, projuri kroz teoriju pa na zadatcima skuzis kako to ide.
ako nemas vremena, gledaj rjesene zadatke pa kaj ti nije jasno prodi u knjizi

monte Moj savjet je probati rijesiti sve zadatke za vjezbu, imaju rjesenja s postupcima na materijalima i nije potrebno rijesiti sve zadatke, oznaceno je tamo koje je dobro rijesiti
Nakon toga se prebaciti na predavanja prof. Burica i tamo su vise manje zad sa proslih ispita tako da to dode kao da vec vjezbas ispite
A prije rjesavanja ZZV i onih sa predavanja prof. Burica pogledaj knjizice i primjere iz njih (neke teze ne moras a to ces skuziti koji su), ako ne kuzis nesto imas na MS teamsu predavanja od prof. Ilka snimljena i meni su jako dobro dosla pogotovo za 5, 6 i 7 cjelinu i to savjetujem pogledati
I na kraju probaj rjesavati stare ispite i mozes imati ne prolaz nego 3 ili 4 bez problema
Ja teoriju nisam taknuo bio haha pa za to nmgu rec nista

ja sam samo stare ispite prolazio i to mi je bilo dovoljno za 3

Rom Jova (Željezo/bakar) jel bi mogao poslat snimljena predavanja nekak ja ih nemam na teamsu

Jel mi može netko objasnit zašto kod aproksimacije binomne razdiobe normalnom radimo ovaj +/- 0.5?
Mislio sam da možemo to samo normalno preko centralnog graničnog teorema kao (X-np)/sqrt(npq)
gdje je očekivanje np, a disperzija npq (tj. standardna devijacija sqrt(npq))

Detective Schmosby Ja msm da kad imas neki manji n zadan u zadatku, u ovom slucaju n=100, da onda radis korekcije granica; donju spustas za 0,5 a gornju dizes za 0,5…. kad imas neki veci n zadan, npr 2000 onda ti ne treba korekcija

Rom Jova (Željezo/bakar) U pravu si. Vidim da rade to uvijek kad je n oko 100, a za ove vece mozemo tu korekciju zanemarit.
Hvala ti, zivciralo bi me to cijeli dan. 😅

Detective Schmosby jos na fer2 forumu sam pitao isto tak pitanje jel imas i zadataka gdje je n=40 ili manji pa se ne koristi taj +- 0.5. Ako se dobro sjecam Pineo mi je tad odgovorio da to ubiti nije bitno i da se nece gledati kod ocjenjivanja ispita, ako uopce takav zadatak dodje. Neka me neko ispravi ako sam krivo rekao

Erpeg Ma da bilo bi bezobrazno da na ovak necemu skidaju bodove ako ni sami nisu konzistentni u rjesavanju zadataka.

Jel moze neko objasnit kad se koristi X povrh Y a kad Y/X

Erpeg Povrh ti je zapravo gotova formula koju koristits kada trebas saznati na koliko nacina mozes oadabrati npr. 5 kuglica iz posude s njih 14 -> 14C5 (Citaj: from a set of 14 choose 5, na engleskom je to puno intuitivnije jer oni povrh oznacavaju s C - “choose”).

Za ovo drugo kada koristis Y/X mi nije skroz jasno sto pitas jer je malo preopcenito pitanje 🤔.

Erpeg Povrh se najčešće koristi u slučaju kad uzimaš odjednom neki skup iz skupine, ali ako nije bitno da ga odjednom odabereš, onda možeš riješiti zadatak na način da uzimaš jedan po jedan element iz skupa. Ako dobro shvatih pitanje, ja to gledam ovako: recimo zadatak 1.6 na strani 48. knjižica Diskretna vjerojatnost, “U kutiji se nalazi deset kuglica, 6 plavih, 4 crvene. Biramo na sreću 3 kuglice. Odredimo vjerojatnost sljedećih događaja: A = (sve su tri kuglice plave boje)…” Taj zadatak može se riješiti na dva načina:
1.) biramo iz skupa 6 plavih kuglica odjednom 3 plave / od 10 kuglica biramo 3 = (6 povrh 3)/(10 povrh 3) = ⅙
2.)

• prvu kuglicu biram iz skupa 10 kuglica ali meni trebaju plave i njih je 6: 6/10
• drugu kuglicu biram iz skupa 9 kuglica jer je jedna već birana, a i iz skupine plavih je isto jedna već birana: 5/9
• trecu kuglicu biram iz skupa 8 kuglica jer su 2 već izabrane, a i iz skupine plavih su isto 2 već izabrane: 4/8
• i onda sve to pomnoženo: 6/10 * 5/9 * 4/8 = ⅙
  Ako je logika kriva, neka me netko ispravi 🙂

moze neko raspisat pls

~~~~~~~~

Nadam se da nisam negdje zeznuo u postupku. Ako ti neki dio nije jasan slobodno pitaj.

Detective Schmosby
arigato 🙏

jel treba znati teoreme i njihove dokaze?

caca Treba, ali ne sve.

jel ima neko raspisane sve dokaze mozda ?